Boje Sunca

U zemlji izlazećeg Sunca

Čarobnih vrtova i slikovitih slova

Gdje najbrži vlak juri

U hladu trešnje u cvatu

Kabuki vježba djevojčica Yuri

Blizu podneva

Sunce peče već jako

I Toma se hladi u morskoj vodi

Tamo gdje tisuću otoka ima

Topla su ljeta i blaga zima

A dolje na rubu afričkog roga

Gdje nema tragova automobila i smoga

Samo otisci crnog nosoroga

Kovrčave kose djevojčica Lulu

Od pijeska gradi bajkovitu kulu

Dok Sunce na zapadu tone u more

Tuwa od bake kraj potoka uči

Da čuvati treba šume i rijeke

Jednako su važne pčelice male

I orlovi što čuvaju gore daleke

Moje

Da li znate onog Moju?

Igračku taj ne da svoju.

Kad ga moliš: „Daj mi Moje?“

Brzo skoči: „Ne dam! Moje!“

Igra tako cijeli dan,

Sve dok ga ne svlada san,

Al igračke ne da nikom,

Brani rukom, brani vikom.

Jednog dana vidje Tebi,

Igračke ni jedne ne bi.

Ostavila sve kod kuće,

Pa sad plače i jauče.

Odluči odjednom Moje

Igračke podijelit svoje.

Nije lijepo samo sebi.

Želim stvari dijelit s Tebi.

Kakva samo radost nasta',

Kad izvoli reče Moje.

Ozarena sva bi Tebi.

Pljeskao je Moje sebi.

Dijeli, druži i ne viči,

Poanta je ovoj priči.

Ljepše je kad bar je dvoje,

Sad se tako igra Moje.